"Bogate zemlje su izgubile interes za borbu protiv klimatskih promjena"

Više zemalja trebalo bi slijediti kineski primjer umjesto da se žali zbog gubitka konkurentnosti, rekao je brazilski diplomat André Corrêa do Lago, koji predsjeda konferencijom Cop30, koja u ponedjeljak započinje u Belému, gradu u amazonskoj prašumi, piše Guardian.

„Na neki način, smanjenje entuzijazma globalnog sjevera pokazuje da se globalni jug pokreće,“ rekao je Corrêa do Lago novinarima. „To se ne događa samo ove godine – taj se pomak događa već godinama, ali sada ima više vidljivosti.“

Ukazao je na najvećeg svjetskog ispuštača stakleničkih plinova, Kinu, koja je ujedno i najveći proizvođač te potrošač nisko-ugljične energije. „Kina nudi rješenja koja nisu samo za Kinu, nego za cijeli svijet,“ rekao je. „Solarni paneli su jeftiniji, toliko konkurentni [u odnosu na energiju iz fosilnih goriva] da su sada posvuda. Ako razmišljate o klimatskim promjenama, to je dobra stvar.“

Ministri i visoki dužnosnici iz 194 zemlje pokušat će na Cop30 dogovoriti planove za zadržavanje globalnog zatopljenja unutar, ili što bliže, granici od 1,5 °C postavljenoj Pariškim sporazumom. Na dnevnom će redu biti i plan za postupno ukidanje fosilnih goriva te osiguravanje pomoći siromašnijim zemljama.

Na vrhu popisa prioriteta bit će nacionalni planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova, koji bi trenutačno doveli do razornog porasta temperature od 2,5 °C. Najugroženije zemlje žele izraditi plan koji će pokazati kako države mogu nadmašiti sadašnje, nedostatne napore i ostvariti ciljeve Pariškog sporazuma.

Ilana Seid, veleposlanica Palaua pri UN-u i glasnogovornica Saveza malih otočnih država (Aosis), rekla je da će ključan korak biti postavljanje globalnog puta prema dubljim smanjenjima emisija. „Napredak do sada nije dovoljan i moramo reagirati,“ izjavila je za Guardian. „U suprotnom, ne znamo kamo idemo.“

"Kolektivno zaostajemo"

Brazilski domaćini fokusirani su na „provedbu“ – dakle, na primjenu već danih obveza poput smanjenja emisija stakleničkih plinova, utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030. i udvostručenja energetske učinkovitosti. No Aosis traži više, tvrdeći da će bez dodatnih mjera cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C biti izgubljen.

„Cilj od 1,5 °C mora biti naša sjevernica,“ rekla je Seid. „Moramo priznati da kolektivno zaostajemo i moramo na to odgovoriti.“

Siromašne zemlje također žele jamstva da će dobiti obećana sredstva za zaštitu od posljedica klimatskih promjena. Na stolu će biti i plan za postupno napuštanje fosilnih goriva.

Unatoč naporima Brazila u proteklih šest mjeseci da izbjegne sukob oko dnevnog reda, i dalje se očekuju žestoka neslaganja o tome čime bi se konferencija trebala baviti, a što bi trebalo izostaviti.

Uoči početka konferencije Guardian otkriva da se jedno ključno klimatsko obećanje već potkopava. Na Cop26 u Glasgowu 2021. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, EU i druge zemlje uspostavile su Globalno obećanje o metanu, kojim se traži smanjenje emisija tog plina za 30 % do 2030. Do sada ga je potpisalo oko 159 zemalja.

Međutim, prema podacima tvrtke za satelitsku analizu Kayrros, emisije nekih glavnih potpisnica porasle su, što će dodatno povećati globalne temperature. Zajedno, emisije šest najvećih potpisnica – SAD-a, Australije, Kuvajta, Turkmenistana, Uzbekistana i Iraka – sada su 8,5 % više nego 2020. godine. Kuvajt i Australija postigli su napredak, no emisije iz američke naftne i plinske industrije porasle su za 18 %.

Predsjednik Kayrrosa, Antoine Rostand, rekao je: „Unatoč obećanjima iz godine u godinu i sve gorem stanju klime, emisije metana rastu. Naša analiza to jasno pokazuje. Možemo li očekivati promjenu? Moramo barem imati nade. Vrijeme istječe.“

Metan je staklenički plin 80 puta snažniji od ugljikova dioksida i odgovoran je za otprilike trećinu nedavno zabilježenog globalnog zagrijavanja. Smanjenje emisija metana moglo bi poslužiti kao „sigurnosna kočnica“ za porast temperature, ali zemlje do sada nisu poduzele potrebne mjere.

Durwood Zaelke, predsjednik Instituta za upravljanje i održivi razvoj, rekao je da zemlje moraju potpisati novi globalni sporazum o metanu, a ne se oslanjati na neobvezujuće obećanje. „S obzirom na to da su emisije i dalje visoke, dobrovoljno obećanje očito nije dovoljno da nas spriječi da pređemo brzo nadolazeće prijelomne točke,“ rekao je. „Potrebno nam je snažnije, obvezujuće globalno rješenje za metan.“